Zbrkana bajka

Dijete – najsjajnija zvijezda malog književnog univerzuma

(Recenzija knjige Kira Doneva Zbrkana bajka)

Najplodniji savremeni makedonski pisac za djecu, Kiro Donev, svoju autorsku originalnost zasniva na postupku stvaranja posebnog univerzuma u kojem je dijete najsjajnija zvijezda. Njegovo spisateljsko oko kao najprecizniji teleskop posmatra taj univerzum i od sitne prašine rasutih riječi po njemu stvara male nove svjetove. Upravo u tim svjetovima prikupljenim u njegovim knjigama više od pet decenija dječja misao nalazi svoje utočište. Nagrađivan i prevođen, Donev i dalje duboko prodire u suštinu onih stvari koje čine dječiji svijet. Priroda, životinje, porodica, škola, prijateljstvo teme su oko kojih stvara svoja djela. Jedna od njegovih najprevođenijih knjiga, Zbrkana bajka,obrađuje sve navedene teme, obrađene na samo njemu prepoznatljiv način, s puno humora i nenametljive didaktičnosti. Na anonimnom konkursu tada najveće izdavačke kuće u Makedoniji Detska radost 1986. godine knjiga Zbrkana bajka osvojila je jedinu nagradu i od tada je prevedena na srpski, bugarski, turski i ukrajinski jezik. Danas, godinama kasnije, relevantna je kao i godinama kada je prvi put izašla iz štampe, s tim što doživljava još jedan prijevod i to na bosanski jezik.

Sam naslov "Zbrkana bajka" aludira da je autorov pristup tekstu drugačiji, autentičan samo njegovom senzibilitetu pisca. Uzimajući u obzir činjenicu da naslov navodi čitaoca na bajkoviti pristup, ističemo da se ne radi o žanru bajke sa tipičnim karakteristikama. Klasične bajke predstavljaju kulturnu baštinu svijeta, koja se prenosila usmenim putem, a zapisivali su ih veliki zapisivači i sakupljači. U ovoj knjizi autor uvodi magični kod kroz personificirane likove, koji govore i ponašaju se po ljudskom modelu. Semafor, olovka, kašika za cipele, stonoga, strašilo, mačka, pas i lutka imaju potpuno ljudske karakteristike, a bogata spisateljska mašta doprinijela je da se ovi zanimljivi likovi oblikuju svaki sa svojim karakterom. 

Knjiga počinje neobičnim izvještajem o bijegu koji je primio u policijskoj stanici komandant Gero Brkajlija. Iz najstarije i najbogatije prodavnice igračaka djeda Trenda nestat će najljepša lutka koja može govoriti. Istovremeno, junaci će organizirano pobjeći iz nenapisane priče pisca Taj i Taj: Semafor, Olovka, Kašika za cipele, Stonoga, Strašilo - sin najstrašnijeg strašila, Mačka i Lutka. Donevo spretno pero uvodi još jednu paralelnu priču u kojoj prelijepa djevojčica Jasenka priželjkuje lutku Biserku iz izloga djeda Trenda, ali nažalost, kada se vrati s ocem da je kupi, Trendo kaže da lutka nije na prodaju. Djevojčica slomljena tugom odlazi, a lutka Biserka pušta prve suze tuge, umjesto da završi u Jasenkinom naručju, ostaće da ukrašava izlog djeda Trenda. Tu počinje igra igračaka iz djeda Trendove radnje i bijeg Lutke uz pomoć Crne mačke. Počinje zanimljivo putovanje na kojem će Lutka i Crni, sa željom da pronađu djevojčicu Jasenku, upoznati svoje najbolje i najvjernije prijatelje i zajedno krenuti u potragu za Zemljom svitaca. Prvo će pustiti kašiku za cipele vezanu za nogu stolice u prodavnici cipela kako je ne bi ukrali kada isprobavaju cipele. Tada će stići do ulice u koju će tužni i već ostarjeli Semafor poželjeti da se povuče i poći će s njima. U tome će mu pomoći Olovka, koja će o odluci Semafora napisati pismo komandiru Geru. Zajedno kreću u potragu za obućarom koji će napraviti cipele za bosonogu Biserku. Autor uvodi priču u priču, stavljajući lik djeda Zlate, obućara, u ulogu naratora koji „izbjeglicama“ priča priču o lijepoj ćerki drvosječe i dječaku zlatnih ruku. Ovaj postupak je u funkciji nenametljive didaktičke prirode teksta. Kiro Donev vrlo suptilno uvodi epizode u kojima, kroz pozitivne primjere, ukazuje djetetu-čitaocu koje su prave vrijednosti kojima treba težiti. Ista svrha je i epizoda sa Stonogom, gdje joj kašika za cipele pomaže da obuva cipele, a ona priča tužnu priču o nesretnom komarcu Zuzulku. Sa izrazitom dozom humora autor dočarava i lik Strašila, koji nikada nije naučio da bude zaista strašan i da ne dozvoli da mu ptice sviju gnijezdo na glavi i u džepovima.

Kiro Donev vrlo lirski pristupa onim segmentima teksta u kojima se dotiče emocionalnog svijeta djeteta. Posebno je lirska epizoda u kojoj Jasenka nakon smrti majke zajedno sa ocem odlazi da živi u planinskoj kući. Tuga djevojčice postaje opća tuga prirode, planine koja tuguje s njom. Takve pastoralne slike snažno utiču na emocionalni svijet djece, jer se upravo kod djeteta-čitaoca razvija osjećaj empatije i ljubavi. Kao u bajkama, kraj je sretan. Izbjeglice uspijevaju pronaći planinsku kuću u kojoj je živjela nesretna Jasenka i donesu joj najomiljeniju lutku Biserku. Semafor dobija novi posao na raskrsnici između osnovne škole i vrtića, a Garavuša se vraća djedu Trendu. Ostaje samo nesretni pisac Taj i Taj, koji još ne zna kako da završi priču iz koje su pobjegli njegovi junaci. Kako bi mu pomogao, pisac Kiro Donev ostavlja svoju e-mail adresu na koju djeca mogu napisati svoju ideju, kao da bi nesretni pisac mogao završiti priču.

Kiro Donev u svojoj Zbrkanoj bajci uspješno prikazuje djetetov aspekt kroz igru ​​kao najsavršeniji oblik dječjeg odrastanja. Protkan nitima originalnog humora, naš pisac stvara priču, laku i zanimljivu za čitanje. Ali u isto vrijeme, to je i priča čija suština sadrži najveće istine o tome kako su ljubav, podrška, empatija one vrijednosti koje se moraju ugraditi u dječji svijet kako bi se izgradila čvrsta struktura. Iz igre realnog i fantastičnog stvara se novi dječji svijet u kojem se granice (ne)mogućeg pomiču do krajnjih granica. Pomijerajući ih, dijete izrasta u zrelu osobu kojoj svijet postaje dom.

                                                                                                                                                     dr. Ana Vitanova-Ringačeva

                                                                                                                                                (S makedonskog preveo: Šimo Ešić