Šejtan u nama

IZVODI IZ RECENZIJA

Konstruirana na granici između dvije struje: tragične romanse i mračnog realizma, radnja romana Šejtan u namasmještena je u Istanbul 30-tih godina dvadesetog stoljeća. 

Priča prati romansu između Omera i Medžide, dvoje potpuno različitih karaktera koje je život spojio, a potom i razdvojio. Koliko god navijali da ljubavna priča između njih dvoje potraje i da se stvari srede, Sabahattin Ali donosi drugačiji završetak ove ljubavne epizode. Omer je mladi službenik u pošti, nezadovoljan, duboko nesretan mladi zanesenjak, nesvršeni student filozofije, disident. Zaljubljen je u mladu i talentiranu Medžidu zbog koje se želi srediti, ali ne uspijeva. Njegova životna filozofija podrazumijeva prisustvo šejtana, đavola koji upravlja čovjekom i protiv kojeg čovjek ne može dobiti bitku. On želi drugačiji život, međutim, u njemu je šejtan koji ga tjera da radi stvari koje ne želi. Ne samo ja, zapravo: svi smo mi igračka u njegovim rukama, kaže.

Druga strana priče prolazi kroz intelektualne krugove ondašnjeg Istanbula. Desničarski opredjeljeni pisci i filozofi okupljaju se po istanbulskim mehanama i uz čašicu razgovaraju i raspravljaju o društvenim pitanjima; oni ogovaraju, propituju, kritikuju, pišu o aktuelnom društvenom stanju, a vrlo često ulaze i u konflikte. Neke od ovih situacija autobiografske su prirode, a pojedini likovi su stvarni likovi koji su bili u vezi sa piščevim životom. Sabahattin Ali koristi dvosmislene metafore kako bi implicirao ugnjetavanje nižih klasa od strane viših. Njegova sklonost ka iznošenju nerješivih sukoba ne ostavlja prostora za nadu.

Roman Šejtan u nama kritičari uvrštavaju u jedno od najznačajnijih djela moderne turske književnosti.

Merima Džubur Grbić, prof.

Za razliku od ranijih djela klasika turske književnosti Sabahattina Alija, roman Šejtan u nama je zasnovan na individualnim sukobima i depresiji glavnog junaka Omera, a sama radnja romana se odvija u Istanbulu 30-tih godina prošlog vijeka. U djelu koje odražava duh tog razdoblja otkrivaju se razlike između anadolskog naroda i vladajuće inteligencije, predstavljena su univerzitetska i umjetnička okruženja, politička orijentacija i moralno otuđene ličnosti tog doba. Ovo djelo, koje sadrži i autobiografske elemente, predstavlja klasično djelo turske književnosti, koje analizira društvene i političke probleme u Turskoj u prvim godinama Republike kroz sudbinu pojedinca, koji nakon svoje beznadežne potrage za istinom, pada u jedno stanje izgubljenosti u kojem svaki svoj loši korak pripisuje šejtanu u sebi.

Aldiana Softić Güçlü