Tajna djevojačke kule

POMAK U POIMANJU PUSTOLOVNOG ROMANA 

Novim romanom Tajna djevojačke kule Selmir Pajazetović nastavlja svjedočiti svoju posebnost u bosanskohercegovačkoj književnosti predanošću pustolovnom romanu, koji se u njoj javljao u prošlosti sporadično tako da nije žanrovski zaživio da bi pisci pustolovnih romana imali sljedbenike, a poznato je da je pustolovni roman u svjetskoj književnosti, i ranije bio, a i danas je, razvijen i cijenjen žanrovski oblik. Uz pustolovni roman jednako je njegovan i pustolovni strip, a pustolovni film je doživio brojne filmske  verzije. Nije pretjerivanje reći da je Selmir Pajazetović savojevrstan pionir savremenog bosanskohercegovačkog pustolovnog romana.

Potraga za blagom je najomiljenija tema pustlovnih romana, što je razumljiva posljedica s obzirom da se oko blaga, nestalog u nekoj kataklizmi, ili skrivenog iz nekog razloga, pletu uzbudljive, često misterioze i mistične priče, stvaraju mitovi i legende koje raspaljuju maštu i strast i savremenih tragalaca za blagom. Neki pustolovni romani o traganju za blagom i njihovi autori postali su kultni i mjerilo vrijednosti pustolovnog romana.  

Potraga za blagom, najčešće piratskim, je omiljena tema pustolovnog romana i zato što pred čitaoce donosi uzbudljivu priču i likove koji se od svakodnevih razlikuju snagom, hrabrošću i ustrajnošću iako im je život tragača za blagom pun opasnosti i pogibeljnih situacija.

Podsjetimo, i Selmir Pajazetović je u svom prvom romanu Tragom Meride del Mar posegao za kultnom pričom o traganju za piratskim blagom, a temu traganja za blagom nastavio u drugom romanu Avelin i ostrvo sjenki.

Međutim, i prvim i drugim romanom, a pogotovo ovim novim, kojim je trilogijski zaokružio temu potrage za blagom, Selmir Pajazetović je pristupio na nov način i učinio pomak u poimanju pustolovnog romana kojim se, a to je njegova poanta, demitizira i delegendizira tajna blaga za kojim se traga.

Tako svrha nalaženja blaga nije da se njeni tragaoci lično obogate, nego da se nađeno blago stavi na raspolaganje savremenicima koji će ga koristiti u plemenie svrhe, odnosno civilizacijski napredak.

Drugim pustolovnim romanom Avelin i ostrvo sjenki, Selmir Pajazetović je obogatio tematiku pustolovnog romana o traganju za blagom i pojam samog blaga. U Avelinu blago nisu zlato, biseri, dijamanti ili neki artefakat iz prošlosti koji važi kao konkretan sveti gral, kao civilizacijski  simbol vremena i prostora kojem pripada i ljudskog duha, nego je sam ljudski život, kojeg je poštovanje najveći civilizacijski domet, a ispričana priča je roman o spašavanju ljudi otetih da budu prodani kao roblje, što se saznaje na kraju uzbudljive pustolovne priče.

Treći roman Tajna djevojačke kule tematski je logično Pajazetovićevo pomijeranje pojma blaga i širenje tematike traganja za blagom, naime, u Tajni djevojačke kule blago je domet ljudskog duha - knjiga i biblioteka kao mjesto u kojem se za buduće civilizacije čuvaju knjige kao čuvari povijesti ljudskog duha, naučnih i inih saznanja i vrijednosti do kojih je ljudski duh došao, a koje je nažalost nestalo u nekoj katakizmi ili u uništavajućem pohodu osvajačkih barbarskih hordi.

Pajazetovićev način stvaranja i vođenja priče o traganju za blagom posebna je priča u sva tri njegova romana, a u Tajni djevojačke kuledosegao je njen najviši nivo.

Kao i u prethodnim romanima i u Tajni djevojačke kule pojavljuju se isti likovi tragača za blagom, Majro i njegovi prijatelji, koji sebe nazivaju čoporom (pustolovaca), savremeni mladi ljudi naoružani radoznalošću, hrabrošću, visokim obrazovanjem, umijećem korištenja savremenih elektronskih medija u plemenite svrhe (u skladu s duhom savremenog doba i načina života) i sami plemeniti i povezani čvrstim nitima iskrenog prijateljstva koje pustolovine koje žive, a ne samo kroz njih prolaze, čine još čvršćim (u pustlovnoj temi traganja za blagom, spasavane pojedinih članova družine iz po život pogibeljnih situacija je jedan od motiva) i dio su tog novog Pajazetovićevog poimanja pustolovnog romana. Nije li to jedna od vrijednosti Tajne devojačke kule.

Pored tih likova, stvorenih u autorovoj imaginaciji, značajni nosioci radnje su i stvarni likovi iz povijesti  Osmanskog carstva bosanske povijesti kao što su Piri Reis, jedan od genija Orijenta, tvorac Atlasa nautičkih mapa Kitab-i Bahrye i El-Siahi el-Bosnavi, poznatiji kao Nesuh Matrakčija, čiji život upozajemo s njegove zanimljive strane zahvaljujući ovom romanu i Pajazetovićevom istraživanju podataka o njima.

Radnja je, koliko zanimljiva, toliko i informativna, smještena u Istanbul, odnosno Konstanionopol, a ono što je važno istaći kao vrijednost ovog romana je to što čitaoce Selmir Pajazetović vodi kroz njegovu povijest, atmosveru i živopisnu arhtiketuru koja se pred očima čitalaca doima kao da su je i sami vidjeli i doživjeli.

Kao što i treba biti u pustolovnom romanu, radnja obiluje uzbudljivošću, tu su spletke na dvoru u borbi za obaranje sultana i preuzimanje vlasti i sama borba, misteriozne smrti, ljubavne intrige i...

Radnju na dva fona: fonu prošlih zbivanja i fonu prezentske hronologije traganja za tajnom djevojačke kule Pajazetović vodi do minucioznosti precizno, povezujući logički sve njene detalje - od pisanih tragova koje treba odgonetnuti i povezati u logičan duhovni mozak do konkretnih materijalnih stvari na koje pisani tragovi upućuju a koje treba pronaći da bi se riješila misterija blaga, kojih je vrhunac ključ, i sam zagonetka koju treba odgonetnuti da bi se njime otključale dveri (posljednja vrata za ulazak u tajnu biblioteku u Djevojačkoj kuli) iza kojih je skriveno blago (biblioteka u kojoj su pohranjene knjige i rukopisi od neprocjenjive vrijednosti).

Pajazetović vješto vodi obje radnje ostavljajući uvijek prostor za čitaočevo intelektualno i emotivno učešće u traganju za blagom, prostor za pretpostavke, slutnje i vizije mogućeg slijeda zbivanja i sudbine likova.

Deskripcija kvartova Konstantinopola, čuvenih djela arhitekture i drugih poprišta zbivanja je autorovim jezičkim i pripovjednim rekvizitima vizualizirana u mjeri koja će ih čitaocima predstaviti već viđenim i poznatim. 

Dijalozi likova su funkcionalni u spoznavanju događaja odigranih na drugom mjestu i u drugo vrijeme, jedan su od elemenata njihova slikanja, ali su i u funkciji otkrivanja karaktera protagonista, koji ih vode, kad je to potrebno, informativni, mudri, ili duhoviti... a uvijek  ono što stvara i produbljuje potrebu za čitanjem romana, svrsishodan, a ugodan, interval između događaja koji od početka do kraja drže budnom i znatiželjnom čitaočevu pažnju.

Roman Tajna djevojačke kule jedan je od onih romana koji ne računaju na dob čitalaca - namijenjen je svakom čitaocu kojem je čitanje pustolovnog romana svojevrsna pustolovina duha.        

                                                                                                                          Zejćir Hasić