Velika praznina - Njemački ratni zarobljenici na radu u Bosni i Hercegovini

Dr Andrej Rodinis; Tvrdi povez, kolor štampa; 282 strane
Prodajna cijena 20,00 €
Popust

RECENZIJA RUKOPISA

Velika praznina. Njemački ratni zarobljenici na radu u Bosni i Hercegovini

1. Datum recenzije: 31. kolovoza 2016.

2. Podaci o recenzentu:

Ime i prezime: Vladimir Geiger

Znanstvena titula: doktor znanosti; znanstveno zvanje: znanstveni savjetnik, trajni izbor; matični broj znanstvenika: 202910; ustanova: Hrvatski institut za povijest, Opatička 10, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska; e-mail: geiger@isp.hr

Podaci o recenzentu (znanstveni životopis):

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i doktorirao 1996. Bavi se raznim temama i pitanjima iz povijesti 20. stoljeća, napose poviješću Nijemaca u Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije. Kao slijed tih bavljenja sudjelovao je s izlaganjima na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima te objavio u domaćim i stranim časopisima veći broj znanstvenih, stručnih i publicističkih radova i nekoliko znanstvenih knjiga i zbirki dokumanata. Član je uredništva “Časopisa za suvremenu povijest” (Hrvatski institut za povijest, Zagreb) i “Tokova istorije” (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd).

3. Podaci o recenziranom djelu:

Autor:

Andrej Rodinis

Naslov djela:        

Velika praznina. Njemački ratni zarobljenici na radu u Bosni i Hercegovini

Broj stranica: 282 str. bez proreda + Registar mjesta i Registar imena + popis sadržaja knjige.

- rukopis sadrži i slikovne priloge koji prate tekst: 1 kartu – zemljovid, 25 preslika dokumenata, 10-tak fotografija, 20-tak tablica + kao prilog prijepise 8 opsežnih dokumenata sa tabličnim prilozima

Broj bilješki: 737

Temeljne značajke rukopisa:

Rukopis sadrži: 1. Uvod – 2. Jugoslavensko zarobljeništvo – 3. Zarobljenički logori u Bosni i Hercegovini – 4. Njemački ratni zarobljenici kao radna snaga u Bosni i Hercegovini - opće napomene – Potrebe za radnom snagom u Bosni i Hercegovini – Oslobađanja zarobljenika – O broju njemačkih ratnih zarobljenika na radu u Bosni i Hercegovini - osvrt na arhivske izvore – Repatrijacija zarobljenika – O propuštenim prilikama – 5. Omladinske pruge – 6. Građevinarstvo – 7. Rudarstvo i industrija – Rudnici – Industrija – 8. Drvna industrija i šumarstvo – 9. Poljoprivreda – 10. Vozači i mehaničari – 11. Znanost, prosvjeta i kultura – Njemački ratni zarobljenici na sarajevskim fakultetima – Narodno pozorište –Kinematografija – 12. Zdravstvo. + Prilozi - 1. Uputstvo Ministarstva narodne odbrane Demokratske Federatvine Jugoslavije - Odjeljenje za ratne zarobljenike za poslove oko ratnih zarobljenika – 2. Naredba Ministarstva narodne odbrane Demokratske Federativne Jugoslavije pov. br. 327/45 o mjerama za bolji rad ratnih zarobljenika – 3. Naredba Ministarstva unutrašnjih poslova FNRJ, Odjeljenje za ratne zarobljenike, pov. br. 306 o korektnom postupanju s ratnim zarobljenicima – 4. Pregled angažmana njemačkih ratnih zarobljenika na području Sarajeva – 5. Pregled uposlenih njemačkih ratnih zarobljenika na području Bosne i Hercegovine, 1948. godine – 6. Plan Ministarstva rada NRBiH za zamjenu zarobljeničke radne snage – 7. Izvještaj sindikalnog inspektora za njemačke stručnjake i radnike o radu i prilikama njemačkih stručnjaka u NR Bosni i Hercegovini – 8. Izvještaj instruktora za njemačke i austrijske radnike u Bosni i Hercegovini o stanju i problemima njemačkih i austrijskih stručnjaka. + Kratice korištene u tekstu + Arhivski izvori i literatura - Knjige - Članci + Registar mjesta - Registar imena + Sadržaj.

  1. 4. Komentar recenzenta:

O važnosti predmeta koji se obrađuje u djelu:

Nakon završetka ratnih djelovanja u svibnju 1945. osnovani su zarobljenički logori u svim većim mjestima Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Broj ratnih zarobljenika u pojedinim je logorima u Bosni i Hercegovini ubrzo postao znatan, uglavnom sprovođenjem zarobljenika iz Slovenije. Prema i njemačkim i jugoslavenskim navodima i procjenama povjesničara među ratnim zarobljenicima u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata bilo je najviše njemačkih vojnika, oko 150-200 tisuća. No navodi o broju Nijemaca i Austrijanaca ratnih zarobljenika u Jugoslaviji koji su ubijeni nakon zarobljavanja ili umrli u zarobljeničkim logorima i na prislinom radu je izrazito različit, kao što je različit i broj repatriranih ratnih zarobljenika Nijemaca i Austrijanaca, i u njemačkim i jugoslavenskim izvorima, pa i u historiografiji i publicistici.

Haške konvencije/deklaracije (o zakonima i običajima rata na kopnu) iz 1899. i 1907. i Ženevske konvencije (o postupanju s ratnim zarobljenicima) iz 1929. normirale su međunarodno ratno, humanitarno i kazneno pravo. Postupanje s ratnim zarobljenicima napose je propisano Ženevskim konvencijama. No u Jugoslaviji su se, i tijekom Drugoga svjetskog rata i u poraću, i Haške i Ženevske konvencije kršile u svim odredbama.

Prva otpuštanja i repatriranja ratnih zarobljenika, ponajprije ratnih invalida i nesposobnih za rad, Nijemaca i Austrijanaca iz zarobljeničkih logora u Jugoslaviji, i iz zarobljeničkih logora u Bosni i Hercegovini, počela su sporadično tijekom 1945. odnosno 1946., a učestalije sljedećih godina, napose od potkraj 1948. i početkom 1949. Ratno stanje s Austrijom i Njemačkom FNRJ je ukinula 1951. te su nakon toga, a zaključno tijekom 1953., otpuštene i repatrirane i preostale skupine ratnih zarobljenika Nijemaca i Austrijanaca iz Jugoslavije, osim onih koji su potpisali ugovor o radu te njemačkih vojnika ratnih zarobljenika, najčešće časnika, koji su presudama jugoslavenskih vojnih sudova osuđeni na zatvorsku kaznu.

Zbog njene nedovoljne istraženosti, a izuzetne važnosti teme o kojoj je riječ, ovaj znanstveni rad prevazilazi okvire bosanskohercegovačke povijesti i čini ga izuzetno dragocjenim i u okvirima europske historiografije.

O izvornosti djela s procjenom doprinosa razvoju znanosti:

Djelo ima izrazitu istraživačku izvornost, objavom arhivskog gradiva izrazite dokumentarne vrijednosti i korištenjem relevantne literature. Istraživanje o Nijemcima ratnim zarobljenicima u Bosni i Hercegovina nakon Drugog svjetskog rata, koje je rezultiralo ovim rukopisom, obuhvatilo je 25 arhivskih fondova iz Arhiva Bosne i Hercegovine u Sarajevu i 16 arhivskih fondova iz Arhiva Jugoslavije u Beogradu. Konzultiran je i sav potreban onovremeni tisak i memoarska, publicistička i historiografska literatura, neophodni za što cjelovitiji i valjaniji uvid u naslovljenu problematiku istraživanja. Stoga bi objavljeni rukopis predstavljao vrijedan doprinos bosansko-hercegovačkoj i europskoj historiografiji.

O usporedbi s drugim djelima o istom ili srodnom predmetu s komparativnom ocjenom kvalitete:

Sama činjenica da je ovo prvo djelo te vrste u Bosni i Hercegovini, ovaj znanstveni rad čini zasebnim i dragocjenim. Znanstvena utemeljenost i kritička obrada izvornih, do sada neobjavljivanih dokumenata iz arhivske građe, daje nam za pravo da ga usporedimo sa najboljim djelima te vrste, ne samo u bosanskohercegovačkoj historiografiji, nego i mnogo šire. Kao takvo, djelo će u znatnoj mjeri popuniti prazninu o ovoj temi, nedovoljno istraženoj u historiografiji bivše Jugoslavije, ali i potaknuti buduće istraživače na daljnja traganja i rasvjetljavanja tog dijela povijesti ovih prostora.

                          

O prikladnosti pristupa:

Pristup autora zadovoljava stručna i znanstvena mjerila. Rad je napisan studiozno, izrazito analitično, sa jasnoćom u izlaganju, te napose nepristrano, i potkrijepljen je iscrpnim znanstvenim aparatom. Nezanemariv doprinos historiografiji su i ovdje prikupljeni arhivski dokumenti do sada uglavnom nepoznati ili malo poznati uskom krugu istraživača i neobjavljeni.

O društvenoj potrebi i opravdanosti izdavanja djela:

Izrazito je malo historiografskih radova o Nijemcima ratnim zarobljenicima na području Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Stoga će ovo djelo imati izuzetnu vrijednost za sve istraživače povijesti poslijeratne Jugoslavije, a posebno Bosne i Hercegovine. Pitanja koja su obrađena i prikazana, bila su dosada malo, gotovo nepoznata i neistražena i nedostatno poznata te kao takav ovaj rad popunjava važne nepoznanice u razumijevanju nezaobilaznih pitanja suvremene povijesti Bosne i Hercegovine zanimljivih i istraživačima i široj zajednici.

5. Vrsta djela prema kategorizaciji:

- znanstveno djelo

- referentno djelo (arhivski izvori)

6. Konačni zaključak recenzenta:

Rukopis Velika praznina. Njemački ratni zarobljenici na radu u Bosni i Hercegovini izvorni je znanstveni rad, utemeljen na istraživanjima ponajprije relevantnih arhivskih izvora, koji u mnogočemu popunjava važne nepoznanice iz suvremene povijesti Bosne i Hercegovine. Kao takav važan je doprinos cjelovitijem i boljem poznavanju i razumijevanju do sada nedostatno obrađenih tema i problema u historiografiji, posebice pitanja Nijemaca ratnih zarobljenika u Jugoslaviji, i Bosni i Hercegovini, nakon Drugog svjetskog rata. Sve iznesene teze i rezultati u radu su znanstveno obrazložieni. Kako takav ovaj rad je važan i nezaobilazan i u razumijevanju položaja i sudbine Nijemaca ratnih zarobljenika u Bosni i Hercegovini, pa i u mnogočemu poslijeratnog razdoblja bosansko-hercegovačke povijest.

Nedvojbeno, rukopis Velika praznina. Njemački ratni zarobljenici na radu u Bosni i Hercegovini predstavlja znatan pomak u istraživanju novih, malo poznatih pitanja iz prošlosti, koja su važna i zanimljiva ne samo za bosansko-hercegovačku povijest, već i u širim europskim okvirima, i ima historiografsku i dokumentarnu vrijednost, pa stoga preporučujem da se objavi.

Dr. sc. Vladimir Geiger

Trenutno nema recenzija za ovaj proizvod.