Bosna u evropskim enciklopedijama

Ova dragocjena knjiga na primjerima iz 72 evropske enciklopedije pokazuje da je zanemarivanje Bosne (pa time izanemarivanje pri genocidu) vršeno na osnovi općih, paušalnih „znanja“ o njoj, pri čemu su se „neutralne“ kao i protivničke strane najčešće pozivale na takva opća znanja, kojih u stvari nije ni bilo, kao što možemo vidjeti po ovim enciklopedijskim prikazima Bosne. Zato je izuzetno važno imati precizan uvid u ta „opšta (ne)znanja“ o Bosni, jer ona direktno pokazuju kako smo došli dotle da se o Bosni govori kao da je to samo jedan suvišni konglomerat nepovezivih ideja, naroda i koncepata. Jedan beskonceptni koncept.

Dakle, zbirka podataka, to jest leksigrafskih jedinica koje u svom nazivu imaju kao temeljnu odrednicu pojam „Bosna“ koje su prikupljene u korice ove knjige, proizilazi iz 72 primjerka evropskih općih enciklopedija, izabranih po kriteriju širine dostupnosti odnosno broja izdanja. Enciklopedije su generalno podijeljene hronološki na dvije i geografski na tri osnovne grupe, tzv. velike pannacionalne grupe, odnosno grupe jezika, tačnije, na latinsko, germansko i slavensko govorno područje. Ostatak je grupa od jedanaest nacionalnih enciklopedija i odnosi se na evropske narode koji se kulturološki ne mogu svrstati ni u jednu od tri, gore navedene velike skupine, odnosno govorne grupe. Tekstovi se odnose isključivo na zemlju Bosnu (Bosna, Bosnia…) i narod istoimene zemlje (Bosanci, sinonim Bošnjaci). Svaki izvadak je praćen prevodom i komentarom izvadka koji pomažu da se čitalac što bolje komparativno orijentiše, odnosno što bolje pojmi različitost pristupa navedenom pojmu. U kratkim komentarima autor ukazuje na neke nepravilnosti i proizvoljne konstrukcije historijskih činjenica, sa posebnim osvrtima na tendenciozna predstavljanja bosanskog naroda kao kulturnog i historijskog kolektiva u iskrivljenom evropskom etničkom i nacionalnom historiografskom ogledalu. Komentari su mjestimično protkani ironijom, pa i sarkazmom, što u stvari predstavlja autorov osobni pokušaj ublažavanja okusa gorčine spram (ne)namjernog falsifikata sadržanog u predstavljenom orginalu enciklopedijskog isječka.

U prvom dijelu su predstavljene najstarije enciklopedije koje sadrže najtačnije podatke. Kasnija enciklopedijska izdanja su opterećena različitim ideološkim, političkim i nacionalističkim natruhama koje su, uglavnom, porijeklom sa Balkana, a koje su njihovi zaštitnici na Zapadu smatrali korisnim za svoje štićenike, pa tako ih automatski prenosili u svoje opće znanstvene krugove i iz njih proistekle školske udžbenike. Drugi dio prikaza se odnosi na novija izdanja, mada u njemu ima odstupanja, kako od karakteristika navedenih u gornjoj kvalifikaciji, tako i u pogledu datuma izdavanja.

Ovakvo sistematsko prešućivanje ili falsifikovanje Bosne je konačno odigralo važnu ulogu i u strašnom četverogodišnjem genocidu pred sami kraj prošlog milenijuma. Jedan od važnih osnova za taj masakr je potpuna nepoznatost Bosanaca u evropskim okvirima, čemu su, naravno, doprinijeli i sami Bosanci, ali ponajviše njihovi najbliži susjedi koji su u bosanskoj društveno-političkoj nijemosti i ideološkom sljepilu vidjeli najbolje osnove svoje zavojevačke politike u Bosni. Jer, ako nema Bosanaca, onda je ta zemlja svačija, a pogotovu onih susjeda koji su svojim nacionalnim politikama obezbijedili identifikaciju sa sobom, izravnim uticajem pojedinih vjerskih grupacija u Bosni.

Autor na temelju činjenica pokazuje da se, nažalost, enciklopedije, kao priručnici za brzo i jednostavno snalaženje u tumačenju pojedinih naučnih i drugih termina, u bosanskom slučaju nisu pokazale vjerne svojoj svrsi i namjeni. Ali, kako bismo ikada spoznali prave puteve ka konačnoj istini, ako ne bismo bili u stanju da otkrivamo i tračkom razuma osvjetljavamo mračna skrovišta njene suštinske suprotnosti? Knjigom se, dakle, izražava i nada da Bosna u budućnosti neće biti vječiti izuzetak, koji u Evropi služi samo za zatiranje - bilo fizičko, ustavno ili enciklopedijsko - i da će iskonski izvori sveobuhvatnog znanja o svijetu i čovjeku, što su pohranjivani kroz milenije u genima njenih potomstava, bivati objelodanjivani i da će, kao takvi, na slobodnom duhovnom i kulturološkom tržištu doprinositi njenoj dobrobiti, kao i dobrobiti čitavog okruženja.