PUTOVANJE KROZ BOSNU 1530. - U kakvom je stanju Kraljevinu Bosnu zatekao i opisao Benedikt Kuripešić 1530. godine

Prof. dr. Zrinka Ćoralić

Recenzija: „Putovanje kroz Bosnu 1530. - U kakvom je stanju Kraljevinu Bosnu zatekao i opisao Benedikt Kuripešić 1530.“, autorice Bisere Suljić-Boškailo.

Knjiga: „Putovanje kroz Bosnu 1530. - U kakvom je stanju Kraljevinu Bosnu zatekao i opisao Benedikt Kuripešić 1530.“, autorice Bisere Suljić-Boškailo, koju je objavila izdavačka kuća: Lijepa riječ iz Tuzle, te Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka, 2023. g., jedna je velika novina u bh nauci i književnosti, jer je pored toga što otkriva dugo skrivane istine o Bosni, jedan kolaž bosanskohercegovačke historijske nauke, lijepe književnosti i prevodilačkog znanja i umijeća, što ne čudi kada se radi o ovoj autorici koja je i sama naučnica, odnosno univerzitetska profesorica Germanistike, te umjetnica i prevodilac, dobitnica mnogobrojnih nagrada za svoja književna djela i prevode.

Poslije njene naučno popularne knjige: Goti u Bosni, koja se bavi otkrivanjem istine o Gotima u Bosni, te dokazivanju da je gotica, odnosno bosančica ilirsko pismo, ova knjiga je nastavak njenih otkrivanja i razitkrivanja historijske bosansko-hercegovačke istine koja je ležala, kako sama autorica kaže „vijekovima zarobljena i skrivana u tamnicama neznanja“. 

Knjiga: Putovanje kroz Bosnu 1530. Kakvu je Kraljevinu Bosnu zatekao i opisao Benedikt Kuripešić 1530“ sastoji se iz tri dijela: prvi dio je eseističko naučni i on obrađuje teme kao što su: opšti podaci o najstarijem putopisu kroz Bosnu od Benedikta Kuripešića iz 1530. g., te kako putopisac Kuripešić zatiče i vidi Hrvatsku, Srbiju i Bosnu na svom putovanju 1530. g. Autorica ovdje analizira najstariji bh putopis iz 1530 i pokazuje u kom kontekstu nalazimo jednom pomenutu zemlju Srbiju, 7 puta Hrvatsku, a 32 puta riječ Bosnu/Kraljevinu Bosnu u Kuripešićevom putopisu. U ovom dijelu knjige autorica se bavi i sama prevodom originalne knjige, jer smatra da su raniji prevodioci pravili razne greške koje su stvarale pogrešne historijske logike, na osnovu koje su velike sile također stvarale pogrešnu sliku o Bosni, što je bilo veoma kobno po njene narode. Znači, autorica u knjizi traži istinu i iznosi tu istinu čitaocu na vidjelo. Da bi tošto tvrdi i što realističnije potkrijepila Boškailova u sredini svoje knjige postavlja i stari faksimil cjelokupnog putopisa Benedikta Kuripešića iz 1530. g., a sve kako bi se i čitalac i sam mogao uvjeriti u vjerodostojnost njenog prevoda i tvrdnji.

Treći dio knjige možemo nazvati književno-naučno-umjetničkim. Autorica ovdje za čitalačku publiku koja ne voli u čitanju biti prekinuta citiranjem i naukom, nudi stari putopis u novom ruhu; Duh autorice Bisere Boškailo, prati putopisca Benedika Kuripešića 1530. g. na njegovom putovanju kroz Bosnu i kao vizionar i neko ko zna šta će biti 500 godina kasnije, znači 2023, razgovara sa Benediktom, govori mu šta će da se desi sa Bosnom 500 godina poslije njega, komentirajući njegove zapisane riječi. Ovdje su riječi od putopisca Benedikta Kuripešića u dijalozima direktno prenesene iz starog putopisa, znači, neka vrsta citata koji su umjetničkom montažom uklopljene sa Biserinim riječima i razmišljanjima iz njenog vremena i čineći tako u jednu interesantnu historijsku priču na putovanju kroz Bosnu 1530/2023.

Na kraju bih iskoristila autoričine riječi o starom putopisu od Benedikta Kuripešića i pripisala ih ovoj novoj knjizi Bisere Suljić-Boškailo: „Postoje knjige koje su čisto Božiji dar:  živi svjedoci jednog doba, originalni dokumenti o postojanju jednog naroda, hamajlije jedne države. E, takva jedna rijetka i vrijedna knjiga je putovanje kroz Kraljevinu Bosnu 1530. godine.“