Preživjele riječi

GOVOR DUŠE NE PRIZNAJE GRANICE

Priređivač ove knjige, Mirko Jeleč, izvrstan novinar i publicist, autor je brojnih radova novinarsko-literarne forme. Ova zbirka stvaralaštva Dobojlija i dobojske dijaspore rezultat je njegovog bogatog poznavanja literarne i publicističke djelatnosti, kao i izuzetnog truda koji je uložen u njeno stvaranje.

Opredjeljenje urednika da se ograniči na autore koji su rođeni ili su živjeli, ili još žive u Doboju nije umanjilo simbolički značaj dijaspore jer je knjiga prevladala uske prostore grada Doboja, pretvorivši je u simbol stvaralaštva koje ne priznaje geografske granice. 

Svojim sadržajem iskoračila je izvan tih granica, postala izraz mnogih dijaspora koje su se sukobile sa strašnim posljedicama rata. O univerzalnosti ove knjige svjedoči gotovo svaka stranica, bilo da je riječ o poeziji ili prozi. Na taj način djelatnost ovih umjetnika postaje simbol Bosne, izlaz iz mračnog svijeta ratnih, izbjegličkih i poslijeratnih teškoća. 

Mirko Jeleč je uspio da skrene pažnju čitalaca i ljubitelja umjetnosti na autore koji ne pripadaju nijednoj nacionalnoj, religijskoj ili političkoj grupaciji i koji zbog toga najčešće ne nalaze mjesta u antologijama naše savremene literature.

Većina stvaralaca živi u bosanskim dijasporama širom Zemljina šara. Rijetki su uspjeli da se vrate na svoja ognjišta. Ratna i poslijeratna zbivanja predstavljaju većinu sadržaja opisanih u knjizi. Rjeđi su dijelovi vezani za ranija vremena, što je najčešće uslovljeno umjetničkom potrebom da se neki događaji nadovežu na ranija zbivanja. Premda neki autori u zemljama imigracije pišu i na stranim jezicima: njemačkom, norveškom, švedskom i najčešće engleskom, u ovoj zbirci prilozi su pisani našim jezikom, maštovitim i jednostavnim u svojoj ljepoti. U bibliografskim bilješkama su navedeni radovi koji su prevedeni na neki od stranih jezika. Među temama progonstvo je osnovni motiv većine autora. Tipična gorčina izbjegličkog života pretočena je u stih: 

Čak i sad 

Poslije izbjeglištva

Poslije pasoša 

Prsti mi dotaknu konzerve 

I mislim se 

Kad li ističe 

Trajaće duže od mene

("Rok trajanja", Maya Xenia Petrovich).

U okviru osnovnog motiva izbjeglištva nalazi se ratna tematika sa izrazito naglašenim antiratnim osjećanjima: glad, san o povratku u domovinu, traženje utjehe u ljepoti i spokoju prirode. Nada u povratak i nekadašnji život prisutni su u gotovo svakoj pjesmi:

I nakon svega, vratiću se na ognjište

Svoga oca. U davne snove bijelog jutra,

U meni rodne zvijezde radosno vrište

I dan kaže: kreni! Ovo je tvoje sutra.

("Nakon svega", Savo Petrović)

Nostalgija je sveprisutna. Izbjeglica ne pripada nijednom prostoru. Sumnjiv je i cariniku u trenutku kad pokušava da uđe u svoju zemlju. Zapitanost pred granicama i apsurdima našeg bivstvovanja pjesnikinja Jozefina Dautbegović svoju sumnju pretače stihom u govor duše i ljubav prema rodnom kraju:

Vraćam se iz domovine a ne znam ni zašto sam išla

Stalno mi se čini kako moram

makar povremeno provjeriti

je li sve onako kako sam ostavila

("Na graničnom prijelazu")

Tematska raznolikost je osnovna karakteristika ove knjige. Opisani i opjevani događaji dešavaju se na raznim mjestima, izvan svih granica i umjetničkih žanrova. Bogatstvo i raznovrsnost je začuđujuće veliko i znalački prezentirano, počev od proznih i poetskih ostvarenja, pa sve do ilustracija i bogate bibliografije. Svi ti marljivo skupljeni podaci omogućiće čitaocu i onima koji se na razne načine bave problematikom umjetničkog stvaranja na bosanskom tlu i šire da nađu savršeno i pregledno zabilježene informacije o stvaralaštvu naše dijaspore, dometima njene umjetničke djelatnosti i o njenoj univerzalnoj vrijednosti.

                                                                         Dr Mevlida Karadža