Hladni mir
Prevela s talijanskog: Fatima Neimarlija
Izdavač: Lijepa riječ, Tuzla
Godina izdanja: Decembar, 2022.
Jezik: Bosanski
Uvez: Tvrdi
ISBN 978-9926-30-000-5
Hrabra svedočenja koja su omogućila da ova knjiga nastane i da kreiramo dokumentarni film koji je prati, kao i rad Luke Leona (Luca Leone) i Andrea Kortezija (Andrea Cortesi) koji su napisali knjigu, omogućuju nam da “ne zaboravimo“ i da se brinemo o sjećanjima, koja su dragocjena za našu budućnost.
Nije riječ o jednostavnoj knjizi, već o grubim i realističnim pričama čije je čitanje upečatljivo, ako ne i uznemirujuće. To je most između Bosne i Italije koji nam omogućava da bez filtera uđemo u živote obilježene ovim strašnim sukobom koji se odvijao nekoliko stotina kilometara daleko od nas, krivo ignorisan od strane međunarodne zajednice prije, tokom i nakon strašnih zločina počinjenih u toj prelijepoj zemlji.
Zbirka svjedočenja preživjelih koja se nalaze u ovoj knjizi pomaže nam da, preko dubokog proučavanja, otvorimo oči kao nikada do sada. Izbjeći gledati dalje od Jadrana, kao što smo to do sada pokušali, izbjeći svođenje računa s historijom, zaboraviti prošlost, možda može učiniti lakšom sadašnjost, ali nas izlaže stvarnom riziku u izgradnji budućnosti. Zahvaljujući ovom istraživačkom radu, susretu i svedočenju, autori daju riječ onima koji je još nisu imali i nemaju: ženama, djeci, muškarcima, žrtvama diskriminacije i ratnih žločina, ravnodušnosti. Međunarodna zajednica, iako s velikim kašnjenjem, mora preuzeti odgovornost za potpuno rješavanje onoga što se dogodilo i, u nekim slučajevima, još uvijek se događa u bivšoj Jugoslaviji. Često se kaže da se nakon Drugog svjetskog rata naša voljena Evropa može pohvaliti najdužim razdobljem mira u svojoj historiji, dužim od sedamdeset godina. Zaboravljamo da je Balkan u Evropi i da mir u tim zemljama, makar formalno, živi tek nešto manje od dvadeset godina; čak i ova površna statistika jasno pokazuje stratešku irelevantnost koju zemlje EU daju ovim zemljama i sukobima koji su odredili novu i potpuno drugačiju geografsku, političku, društvenu i vjersku strukturu Evrope.
Ako želimo da možemo birati nove temelje za budućnost, sadašnjost mora spojiti solidarnost, opće dobro i ujedinjenost. Ovo je jedini put. Još jednom je reciprocitet prilika za zajednički rast; ova knjiga je dokaz tome. Svjedočenja, izučavanje posljedica koje je sukob imao na Bosance i Hercegovce, na zajednice, mogu nam omogućiti da ovom narodu pomognemo u potrazi za boljom i mirnom budućnošću, a u isto vrijeme pomognemo sebi da ispravimo iste greške u našoj zemlji i u našim zajednicama.