Šimo Ešić, rođen 6. 2. 1954. godine u Brezama kod Tuzle (Bosna i Hercegovina). Završio je studij jezika i književnosti 1976. godine, a u književnosti se javlja 1969. godine prvom zbirkom pjesama Zdravica na kraju djetinjstva. Zatim slijede:
ENCI MENCI NA KAMENCI (sa I. V. Rorić), 1970. godine
VEZENA TORBICA, 1973, 1997, 1999, 2004, 2006, 2007. i 2008.
RAZGLEDNICE GRADA, 1974. (sa S. Jankovićem)
RUDAREV KUĆERAK, 1979, 1983, 1984, 1986, 1988, 1989, 1990, 1995 (nagrada za najbolju knjigu za djecu u Bosni i Hercegovini)
POLA IGRA, POLA ZBILJA, 1980. i 2005.
BUNTOVNO SELO NA DLANU, 1981.
DRUGARI (sa I. V. Rorić, T. Bjelkić, M. Odalović i D. Radulović), 1982.
GARAVO SUNCE, 1983.
ŠUMA, 1985.
ŠTA LI MRDA IZA BRDA, 1985, 1988.
PUTOVANKA, 1986, 1987, 1988, 1988 (ćirilično izdanje).
ČIK DOPUNI, ČIK POGODI (sa I. V. Rorić), 1986.
DODIR ZAVIČAJA (sa I. V. Rorić i A. Musić), 1986. 1987.
PRIČAONICA (sa I. V. Rorić), 1987.
BIJELI SVIJET, ŠARENI SVIJET, 1997.
PRVARICA, 1999.
ZRNCE SREĆE, 2007.
MISLILICE I ŠTOŠTALJKE, 2008.
VRELO LJEPOTE – Antologija bosanskohercegovačke poezije za djecu, 2008.
DJECA RASTU, 2009.
KAKO SE CRTA SUNCE, 2009.
Prevodi Ešićevih knjiga na druge jezike:
BARNDOMENS TROLLDOM, švedski, 1986.
BEGEGNUNG MIT DEM HEIMAT, njemački, 1987.
TREGIME PER NATEN E MIRE, albanski, 1988.
KAKO NASMIJATI MAMO, slovenački, 1990.
DVE SRCA, makedonski, 1991.
WEIßE WELT, BUNTE WELT, njemački, 1997. i 1999.
WHITE WORLD, COLOURED WORLD, engleski, 2000.
BELI SVET, PISANI SVET, slovenski, 2009.
PARNO THEM, KOTORVALO THEM, romski, 2009.
VIT VÄRLD, FÄRGGLAD VÄRLD, švedski, 2009.
MONDO BIANCO, MONDO VARIOPINTO, 2009.
BOTA E BARDHE DHE LARAMANE, albanski, 2009.
BELIOT I ŠAREN SVET, makedonski, 2009.
DIE ERSTE LIEBE ZUM DRITTEN MAL, njemački, 2009.
Prevodi i prepjevi sa drugih jezika:
Aleksandar Popovski: UZLET (sa Lj. Mitić), 1987.
Nedžati Zekerija: GDJE JE ZELENO, 1988.
Neža Maurer: TRAŽIO SAM KUKAVICU, 1989.
Mustafa Spahiu: MOJA LIVADA, 1988.
Vidoe Podgorec: DIVLJI RAJ (sa Lj. Mitić), 1997.
Radio-igre:
ZELENI ŠEŠIRIĆ, 1974.
AMELA, 1980.
Pozorišni komadi:
TAJNA SEHARE, 1986, 1993, 1994, 1997.
IGRA DO IGRE, 1987.
OŽIVJELE STVARI, 1990.
HOĆU DA SE IGRAM, (sa V. Kerošević) 1997, 1998, 1999. i 2000.
Udžbenici i priručnici:
LIJEPE RIJEČI – Radna svesta za lektiru za 1. i 2. razred osn. škole (sa I. Džibrić), 2003, 2004. i 2005.
MALI SVIJET – Čitanka za 3. razred osnovne škole (sa Z. Hasićem), 2003, 2004, 2005. i 2006.
POTRAGA ZA BLAGOM – Čitanka za 2. razred devetogidsnje osnovne škole (sa J. Iličić, S. Mitrović i I. Pejić), 2005, 2006. i 2007.
ČAROLIJA MALOG SVIJETA – Čitanka za 4. razred devetogodišnje osnovne škole (sa J. Iličić i Z. Hasićem), 2007, 2008. i 2009.
Nagarde i priznanja:
Plaketa časopisa Radost, Zagreb, 1970.
Nagrada Radio Zagreba za radio igru Zeleni šeširić, 1973.
Nagrada za poeziju, Mladi maj, Zaječar, 1973.
Nagrada za kratku priču Televizija Zagreb, 1974.
Nagrada za najbolju pjesmu na festivalu u Zaboku, 1976.
Nagrada za poeziju na festivalu u Vrbasu, 1977.
Zlatna plaketa Majski cvijet, 1979.
Nagrada za Rudarev kućerak, najbolju dječju knjigu u BiH, 1979.
Nagrada za kratku priču Vesele sveske, 1980, 1981. i 1982.
Spomen plaketa grada Tuzle, 1980.
Plaketa Vesele sveske, 1982.
Pobjednička pjesma festivala Mali šlager Sarajevo, 1983.
Statua Zlatno slavejče, Skoplje,1985.
Nagrada za najbolju reportažu na jugoslovenskom festivalu radija, 1986.
Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, Bar, 2006.
Nagrada Udrženja izdavača i knjižara BiH - Najbolji urednik, 2007.
Nagrada za kulturni angažman u dijaspori, Povelja Kulina bana, Manheim, 2007.
Nagrada Fondacije za kinematografiju BiH za scenario za crtani film Bijeli svijet, šareni svijet, Sarajevo, 2007.
Nominacija za nagradu Astrid Lindgren, Stockholm, 2008.
Nagrada Udruženja izdavača i knjižera BiH za životno djelo u izdavaštvu, Sarajevo, 2009.
Nagrada Mali princ za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u BiH, Tuzla, 2009.
Prvi je dobitnik novoustanovljene nagrade Nasiha Kapidžić–Hadžić za pjesnički opus, Banja Luka, 2009.
Glavna književna nagrada Festivala humora za decu Zlatno Gašino pero za književni opus i stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, Lazarevac, 2009.
Evropska nagrada za poeziju La Bohemina, Hamburg, 2009.
Nagrada Kraljica Katarina, za poduzetništvo u kulturi, Mostar, 2009.
Član Saveza pisaca Jugoslavije (sada: Društvo književnika Bosne i Hercegovine) od 1974. godine i član Udrženja pisaca Njemačke od 1998. godine.
Sa grupom mladih pisaca 1982. godine osniva izdavačku kuću Drugari i vodi je do 1992. godine sa I. V. Rorić. U Njemačku dolazi 1991. godine, a 1993. sa M. Vranić i I. V. Rorić osniva izdavačku kuću Bambi, koja kasnije nastavlja rad pod imenom Bosanska riječ - Das bosnische Wort. Od 1997. godine samostalno preuzima i vodi izdavačku kuću
Bosanska riječ - Das bosnische Wort, koju osniva i u Tuzli pod imenom Bosanska riječ. Kuća je do danas objavila više od 700 naslova lijepe literature, udžbenika i stručnih knjiga, čime se po broju objavljenih knjiga svrstava u sam vrh bosanskohercegovačkog poslijeratnog izdavaštva. Ešićeva Bosanska riječ snažno je uticala na književni život u BiH i potpomogla afirmaciju brojnih bosanskohercegovačkih autora, posebno mladih i manje afirmiranih pisaca. Više od 40 naslova bosanskih pisaca objavila je na njemačkom i na engleskom jeziku, a za svoj kulturni angažman i izdavačke projekte Ešićeva Bosanska riječ dobila je brojna priznanja i nagrade u BiH i na sajmovima u regionu. (najbolji izdavač na 1. Mediteranskom sajmu knjiga u Baru 2004, Nagrada za podsticanje dječjeg izdavaštva Prvog sajma knjiga u Podgorici, 2006, Nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za najbolji roman 2004, Nagrada za podsticanje međukulturne saradnje u regionu, 2006, Nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za najbolji izdavački projekt, 2007, Nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH Najbolji urednik 2007, Nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za najbolje dizajniranu knjigu 2007, Nagrada Društva pisaca BiH za najbolji roman, 2001. itd).
Od 1975. godine Ešić je radio kao novinar u Radio Tuzli, a od 1976. do 1988. kao novinar u Radio Sarajevu. Zatim je dvije godine bio urednik biblioteke Krug radosti u izdavačkoj kući Univerzal, a od 1990. godine ima status slobodnog umjetnika. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli.
Knjigom Rudarev kućerak zastupljen je u kompletima Dječja književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 20 knjiga i Hrvatska književnost za djecu i mladež u 25 knjiga, a knjigama Vezena torbica, Bijeli svijet, šareni svijet i Vrelo ljepote u lektiri za 3, 4. i 5. razred devetogodišnje osnovne škole u BiH. Zastupljen je, također, u brojnim izborima i antologijama, a pojedinačne pjesme i priče prevedene su mu još na talijanski, ruski, bugarski, mađarski, turski i poljski jezik. O njegovoj knjizi Bijeli svijet, šareni svijet njemački pedagog i psiholog, Alfred Wilkers, napisao je stručnu knjigu Hiljadu boja bajke, a prema toj bajci i Ešićevom scenariju, (nagrađenom od Fondacije za kinematografiju BiH) beogradska umjetnica Jelena Bešir radi crtani film.
Osnivač je književne manifestacije Oktobarska poetska drugovanja, koja je u Tuzli održavana od 1972. do 1991. godine, te festivala dječje pjesme Majski cvijet, koji je u Tuzli održavan od 1975. do 1990. Osnovao je i NVO Društvo prijatelja knjige Mali princ i književnu manifestaciju Vezeni most, koja se u Tuzli održava od 2004. godine i na kojoj se dodjeljuje nagrada Mali princ za najbolju dječju knjigu u regionu i istoimena nagrada za stvaralački doprinos razvoju dječje književnosti u Bosni i Hercegovini. Ova manifestacija, uz Cum grano Salis, zaokružuje ulogu Tuzle kao centra književnih zbivanja u regionu. Njegove dječje emisije Petkom u pet i Dječije radio-igralište koje je uređivao u programu Radio Tuzle sve do početka agresije na BiH, snažno su uticale na razvoj brojnih talenata u raznim oblastima kulturnog i umjetničkog angažmana djece iz tuzlanske regije.
Pri Izdavačkoj kući Bosanska riječ, Ešić je osnovao je i Klub čitalaca Mali princ, u koji je za nekoliko godina uključeno više od 10.000 mališana, a organizirano je i više od 100 gostovanja pisaca u školama širom BiH. U toj kulturnom projektu školama, pedagoškim zavodima, bibliotekama i povratničkim naseljima (Srebrenica, Janja, Kozarac) donirane su knjige u vrijednosti od oko 150.000 KM.
Ešić je svojim književnim radom, a posebno kulturnim angažmanom u oblasti promoviranja dječje literature i umjetničkog stvaralaštva za djecu, godinama doprinosio afirmaciji grada Tuzle kako u regiji, tako i širom Evrope, gdje je učestvovao ili organizirao brojne promocije knjiga, književne i kulturne priredbe i manifestacije. Posebno je značajan njegov angažman na međunarodnom priznavanju bosanskog jezika u Evropi i svijetu (pronašao je i objavio reprint izdanje Gramatike bosanskoga jezika iz 1890. godine, jednog od najznačajnijih dokumenata za međunarodno priznavanje bosanskog jezika) i izborio se da se u više od 100 biblioteka u Njemačkoj i Evropi na odjeljenjima strane literature otvore police za knjige na bosanskom jeziku. Kao rezultat tog angažmana u dijaspori Ešić je dobio Povelju Kulina bana. Za svoj književni angažman dobio je evropsku nagradu za poeziju La Bohemina, koju bijenalno dodjeljuje Internacionalni klub pisaca iz Hamburga, primljen je u Društvo pisaca Njemačke, dobio status slobodnog umjetnika u toj zemlji, zastupljen u antologiji Egzil i u prestižnom leksikonu Ko je ko u Njemačkoj, a 2008. godine bio je nominiran i za nagradu Astrid Lindgren, najveću književnu nagradu za dječju literaturu u svijetu.
OBJAVLJENA IZDANJA KOD NAS :
